Boysday  Školari 3. razreda su održali zanimljivu djelaonicu o zvanju. Djelaonicu je održao Christian Huisbauer. Dičaki si većinom odiberu tradicionalno zvanje. U ovoj djelaonici su mogli razmišljavati o svoji želja i upoznati i socijalna zvanja.
Osebujno dobro se je dičakom dopadalo da su bili jednoč med sobom i da su se razgovarali samo o muški tema.

webIMG 2426  Prilikom 100-ljetne obljetnice Gradišća se je na Dvojezičnoj sridnjoj školi održao poseban projekt. Bavili smo se Romi u Gradišću i njevom sudbinom u toku prošlih ljet. Posebno smo istaknuli Rome, ki su živili u općini Veliki Borištof, osebujno u Longitolju. Pozvali smo si historičara iz Fileža, mag. Michaela Schreibera i učitelja u mirovini mag. Joška Vlašića rodom iz Velikoga Borištofa, ki su nas pratili pri ovom projektu.
Na početku našega projekta smo se informirali o povjesti Romov u Gradišću. Intenzivno smo se bavili vrimenom med dvimi boji, proganjanjem Romov kroz nationalsocijaliste (romska rič za to je „Porajmos“), logorom u Lakimpuhu, ali i situacijom Romov u pobojnom vrimenu ča do atentata u Borti.
Istaknuli smo i dobročinitelje. Baron Rohonzcy, grof Nitzky i Ernst Kautz su si zeli već ulovljenikov iz logora nego su tribali za djelo. Ljudi su se mogli kod nji najisti, a nekim se je ugodalo još i pobignuti na Ugre.
Predavanje historičara mag. Michaela Schreibera je bio poseban doživljaj. On nas je informirao o Romi u Gradišću, uglavnom ali o Romi, ki su žvili u našoj općini i bližoj okolici. Zbog korona pandemije se je predavanje održalo digitalno.
Bilo nam je ali moguće da s Michaelom Schreiberom obajdemo Veliki Borištof i upoznamo mjesto, kade su prije stali stani romskih obiteljev. Bavili smo se i poznatim hrvatskim Romom Pištijem Horvatom, ki je igrao na svojem cimbalu još i pred nekimi državnimi poglavari. Bili smo pogledati njegov grob, a i njegov bivši stan.
U općini Veliki Borištof, pred svim u Longitolju, je živilo u vrimenu med dvimi boji oko 200 Romov. Iz seoske kronike znamo da su bili mnogi od njih dobro integrirani, živili su skupa prez mržnje, postojala su još i neka mišana hištva.
Za vrime osnovanja Gradišća 1921. je živilo oko 5.000 do 7.000 Romov u Gradišću. I ako su Romi živili u velikom na rubu društva, nisu bili svenek najsiromašniji. Djelali su kot žetveni pomagači, košarači, metlari, kovači i muzičari.
Pri gospodarstvenoj krizi se je situacija Romov pogoršala, jer je sve već ljudi usiromašilo. Nezaposleni iz Beča su im zeli djelo pri žetvi, a političari su gajili predrasude i mržnju. Iskali su krivce za čemernu gospodarstvenu situaciju i za rastuću kriminalnost. Od 1920. su počeli registrirati Rome.
1935. izajdu Nürnberški zakoni. Po nji slišu Romi „manje vridnoj rasi“. Po priključenju Austrije na Nimški Reich je novi zemaljski poglavar Tobias Portschy. On je igrao centralnu ulogu pri proganjanju Romov. U svojem memorandumu „Die Zigeunerfrage“ je izdao svoje plane, ke su počeli realizirati.
Iz longitoljske školske kronike smo izvidili da je 1938. broj dice spao na polovicu. Romska dica od onda već nisu smila pohadjati školu. Doznali smo ali i to da je longitoljski učitelj Vinzenz Gyöngyös podučavao romsku dicu još i nadalje otpodne i ako mu je to bilo zabranjeno.
Rome su počeli deportirati u logore kade su zlozahadjali s njimi. Medicinske opskrbe nisu dostali. Uzato su morali teško djelati. Zbog ovih uvjetov je čuda Romov umrlo u ovi logori.
1940. su u Lakimpuhu otvorili najveći „Ciganski logor“ Austrije. U njem je bilo zatvoreno već od 4 000 Romov. Uvjeti u logoru su bili jako čemerni. U zimi 1941./42. je pri tifusepidemiji umrlo 250 do 300 ulovljenih.
1941. su deportirali 2 000 gradišćanskih Romov iz Lakimpuha u geto Lodz, a potom u koncentracione logore u blizini. Čuda od njih je jur umrlo pri transportu ili u logoru. Ostale su usmrtili plinom.
Ki su preživili proganjanje su zgubili svoj dom, svoje tradicije, svoj identitet. Čuda Romov se je odselilo u varoše.
Broji iz školske kronike, a pred svim popisi Romov u takozvanjoj „Zigeunerevidenz“ u koj su zabilježili i deportacije i smrtne podatke, su nas osobno svakoga potresli. U radnoj djelaonici pod peljanjem mag. Joške Vlašića smo se na emocionalan način bavili pojedinimi sudbinami romske dice i smo zapisali svoje misli u obliku pisma ili dnevnika.
Upoznali smo i himnu Romov kot i njevu tradicionalnu muziku. Slikali smo romske zastave, ali i slike po uzoru Ceije Stojka.
Tokom našega projekta smo rešerširali u izibrani izvori kot na primjer u knjigi „Einfach weg!“ od poznatih autorov Brettla i Baumgartnera ili u internetu i sastavili power point prezentaciju, ka se je prezentirala u svi razredi. Konačno smo priredili pomoću ovih svih informacijov i materijala izložbu i kratak video.
Ovo intenzivno bavljenje diskriminacijom i proganjanjem narodne grupe Romov, ku su stoprv 1993. priznali kot narodnu grupu, nas je ganulo. Morebit ćemo sada brže prepoznati političke ideologije i se svisno suprotstaviti društvenim predrasudam. Povijest se ne triba ponoviti!
Podupirano kroz Zemlju Gradišće

webimage3   webIMG 3067  

 

 

 

Link VIDEO

 

 

recital01  Sada jur dobro poznati i prošireni RECITAL, organiziran od Hrvatskoga kulturnoga društva, je naticanje školaric i školarov u recitiranju pjesmic.
Ljetošnji RECITAL se je održao zbog pandemije drugačije nego navadno, ito virtualno. Školari i školarice su svoje recitirane pjesmice, jednu obaveznu, ljetos od Jurice Čenara i jednu po vlašćem izboru snimili. Stručna žirija je pak video snimku pogledala i ocjenila.
Ukupno je ljetos 135 dice sudjelovalo pri ovom naticanju u kategorija različne starosti i jezičnoga znanja. Dobitnike je HKD nazvistio virtualno u kratko snimljenom videju na Youtube-kanalu.
Iz Dvojezične sridnje škole Veliki Borištof je Nico Panzenböck osvojio treto mjesto u kategoriji za početnike, a Katica Zvonarić se u kategoriji dice ka imaju dobru jezičnu kompetenciju more veseliti prvomu mjestu.
Srdačno čestitamo našim dvim dobitnikom!

recital02   recital03

LieDetectors  Školarice i školari drugoga, tretoga i četvrtoga razreda su sudjelovali pri projektu Lie Detectors.
Cilj projekta je bio podupirati dicu i mladinu pri hasnovanju različnih medijov da razlikuju med istinitimi i neistinitimi prinosi.
Učiteljice su pripravile dicu na ov projekt različnimi primjeri. Morali su razlikovati i raziznati je li je prinos istinit ili ne.